Lejletul Regaib PDF Ispis E-mail

Mubarek dani i noci predstavljaju odabrane vremenske periode koji, prema islamskom ucenju, imaju znacajniju vrijednost od drugih vremena. Za neke dane i noci i njihove izuzetne vrijednosti postoji izravna potvrda u Kur'anu i vjerodostojnim Poslanikovim a.s. hadisima.
Ti dani i noci su usko vezani za znacajne doga?aje u povijesti islama i odraz su velike Božije milosti ljudima. Vrata Božije milosti su uvijek otvorena, a posebno u tim danima i nocima. U vecini mubarek dana i noci preporucuje se dobrovoljni ibadet (namazi, post, dove, zikr, ucenje Kur'ana).
Božiji poslanik Muhammed, a.s., u jednom hadisu je rekao: "Najbolji dan, u kome se sunce rodilo, jeste petak. Tog dana je stvoren Adem, tog dana je uveden u Džennet i toga dana je izašao iz njega."
Pored noci uoci petka, u vjerodostojnim hadisima pominje se kao posebno vrijedna i noc uoci ponedjeljka.


Molimo Allaha dz.s. da nam pomogne na putu obecane tradicije, i da sa Vasom pomoci i zajedno sa Vama, ova lijepa, ljudska, ugodna i korisna tradicija, u razlicito vrijeme i na razlicitom mjestu postane vjecna. Amin !
“Kada covjek umre, prestaju njegova djela, osim u tri slucaja: ako stavi (u vakufi) trajnu sadaku, ako ostavi znanje, kojim se drugi koristi i ako ostavi dobro dijete koje ce za njega dovu ciniti” ( Hadis, prenosi Muslim )
PORUKE LEJLEI – REGAIBA Bismillahir~Rahmanir~Rahim Neka je neizmjerna hvala i zahvala Allahu dz.s. na svjetlu vjere Dinul-Islama i na svjetlu znanja i pouke.Neka je uzvisen Allah koji je poslao Poslanika svoga sa Uputom i pravom vjerom da bi je uzdigao iznad svih vjera, makar ne bilo po volji mnogoboscima. Neka je Allahov blagoslov na Muhammeda s.a.v.s. i na njegov casni rod. A ja molim oprosta od svog Gospodara za svaku pogresku koja je mogla doci sa strane moga ne znanja. Prema svojim mogucnostima ja vam mogu reci sledece o ovoj mubarek (cestitoj) noci: Muslimani kao narod sa vlastitom prosloscu imaju i vlastite blagdane u kojima se prisjecaju blistavih trenutakak svoje proslosti. Ustvari, blagdanima se ne ozivljava samo dogadjaj za sebe, nego se ozivljavaju nacela i principi koji su ih pratili i koji su im osmislili zivot buducim pokolenjima i kao takvi ostali prisutni u sjecanjima svih muslimana. Zajednicu muslimana veze i prozima vjera u Jedinog Boga Allaha dz.s. kroz Kur’an kao najcvrscu vezu i povezuje ih prije svega, univerzalnom i u istinu najvecom kur’anskom deklaracijom: LA ILAHE ILLALLAH MUHAMEDUN RESULULLAH Nema drugog Boga osim Allaha, Muhammed je Allahov rob i poslanik. Iz ove kur’anske deklaracije proizilazi istovjetan i jedinstven put razvitka i istovjetan i jedinstven cilj i utociste. Samo su na tom putu vjernici braca. I kao sto su dusom i tijelom vezani i cvrsto zbijeni jedan uz drugog, stojeci u safovima u namazu, isto se tako zajednicki i bratski vjernici moraju potvrdjivati i u zivotu i radu. Muslimani blagdanima se obracaju svome Rabbu dovom i dobrovoljnim ibadetima i na taj nacin se obogacuju onim vrijednostima visokih islamskih istina i ideala koje ti blagdani njedre. U tim trenucima muslimani su inspirisani i nadahnuti ustrajnoscu na velicanstvenom islamskom putu. Svaki islamski blagdan nosi u sebi nacela, po kojima se treba organizirati zivot, da bi izrazili svoj puni smisao. Svaki islamski blagdan ocituje se u dva nacela: - u prihvatanju moralnih vrednota Islama i - u javnom pokazivanju pripadnosti i privrzenosti islamskih necelima, rijecju i djelom. Islamski su blagdani prilika da muslimani obnove deklaraciju Islama, da obnove svoju pripadnost vjeri koja povezuje njihova srca i na kojoj je utemeljen njihov zivot i dzemat, po kome su muslimani potpuno razliciti od svih drugih. Nastupaju mjeseci i dani kad tevbe-istigfar treba sto vise da cinimo. Mi smo u mjesecu Redzebu i na pragu smo mubarek (cestite) noci LEJLETUL - REGAIB. Uvijek prvog cetvrtka mjeseca Redzeba nastupa mubarek (cestita) noc, kod nas poznata i kao noc zaceca, noc u kojo je Hazreti Amina zanijela Muhammeda s.a.v.s. Tevbe-istigfar koji ucinimo u ovom mjesecu i narednih mjeseci Sabana i Ramazana, dace, ako Bog da, najbolju i najljepsu zetvu. Mi svi dobro znamo kad se sjeme u zemlju baca, jer samo, ako se na vakat baci, da ce najbolje plodove i najbolji rod. Ako bi smo posijali u neko drugo doba, plodova ce biti ali mnogo manje. Tako je i sa tevbi-istigfarom dovom da nam Milostivi Allah oprosti grijehe. Stvoritelj i Gospodar Allah dz.s. u Kur’anu kaze: “Pozurite magfiretu i oprostu od grijeha od vaseg Stvoritelja i Uzdrzavatelja i pozurite Dzennetu prostranom kao nebesa i zemlja, Dzennetu pripremljenom za one koji su Jednom Bogu poslusni”. Ovako nas Allah poziva u svoju Milost i u prostrani Dzennet ali pod uslovom da smo izvrsavali Allahove zapovjedi i tevbe-istigfar cinili. Nema covjeka koji ne grijesi, a samo iskreni vjernik tevbe cini. Allahov Poslanik Muhammed s.a.v.s. upozorava, da je dova sustina i jezgro ibadeta i poboznosti. Sam Poslanik a.s.., dnevno je cinio dovu vise desetina puta. Koliko li tek obicni smrtnik treba dove upucivati svome Rabbu?! Iz sledeceg ajeta se jasno vidi ko i zbog cega se nikada ne obraca Allahu dz.s. Stvoritelj i Uzdrzavatelj vas je rekao: “Pozovite me dovom i Ja cu vam se odazvati”. Oni koji iz oholosti nece da mi se klanjaju i da mi ibadet cine – uci ce, sigurno, u Dzehennem ponizeni. Najopasnija je stvar dozvoliti sejtanu da te prevari pa da ti dunjaluk i njegove ljepote pricini vjecnim. Ne zaboravimo na rijeci Resulullaha s.a.v.s.: Dunjaluk je njiva ahiretska! Na Dunjaluku se sije, a na Ahiretu se zanje i ubira plod. Procitajmo sledeci duzi hadis i iszvucimo pouku iz njega. Muhammed Resulullah je rekao: - Cinite tevbu Allahu prije nego sto vam smrt dodje. - Poranite i pozurite ciniti dobra djela prije nego budete zaokupljeni poslom ili necim drugim. - Sa vasim Rabbom, Stvoriteljem i Uzdrzavateljem budite u stalnoj vezi, stalno ga spominjuci da biste bili srecni. Naredjujte dobra djela bicete spaseni od losih djela. Klonite se ruznih djela bice te podpomognuti. - O, ljudi, imate putokaze – hodite prema njima, imate kraj – hodite prema njemu. - Neka svaki covjek uzme od sebe za sebe, od ovog zivota za zivot u vjecnosti, od Dunjaluka za zivot vjecni Ahiret, od mladosti za starost, od zivota za smrt. - Tako mi Onoga u cijoj je ruci Muhammedova dusa, najpametniji je onaj koji se najcesce sjeca smrti, a najcrvsci je onaj koji se na najljepsi nacin sprema za nju, za Ahiret. Pa da, zaista, znakovi pameti su ne zanijeti se kucom prolaznosti, a pripremati se za kucu vjecnosti. Bez sumnje i nedvojbeno, islamski sistem zivota ima veliki program i veliki cilj. Cilj Islama je da trazi odlucne, snazne i potpune vjernike. Naredni hadis ce gornju misao jos bolje pojasniti: Na Dunjaluku budite musafiri! Dzamije uzimajte za vasa boravista, a srca naviknite na njeznosti! Mnogo razmisljajte i cesto placite! Nemojte da vas strasti zavedu pa da gradite ono gdje necete stanovati, da gomilate ono sto nece te jesti i da se nadate onome sto necete moci postici. Nije li sve ovo dovoljno za jedno ozbiljno razmisljanje o nuznosti da pohitamo u ovim mubarek danima da ucinimo tevbu-istigfar i iskoristimo ovo vrijeme za dobijanje vjecne srece. U nasim dzematima i u mnogobrojnim dzamijama, uobicajeno je obiljezavanje odabranih noci u kojima vjernici pune dzamije, imami drze vazu-nasihate i sa dzematlijama cine ZIKR. U vecini slucajeva su to prave duhovne svecanosti sa lijepim vjerskim programima koji ostaju dugo u sjecanju dzematlijama. Ima i onih misljenja koji kazu da su takva obiljezavanja novotarije, sto se ne moze prihvatiti. Cuveni islamski mislilac Imami Ebu Hamid El-Gazali u svom najpozantijem djelu Ihjau-ulumiddin govori o vaznosti i znacaju blagdana i mubarek (cestitih) noci. Za LEJLETUL-REGAIB Gazali prenosi ovaj hadis: - Ne budite nemarni prema noci prvog cetvrtka u mjesecu Redzeb. To je noc koju meleci nazivaju LEJLETUL-REGAIB! I Abdul-Kadir El-Gejlani takodje navodi ovaj hadis u svom djelu. Navescu jos nekoliko hadisa koji govore o LEJLETUL-REGAIBU: - Ko bude proveo jednu noc Redzeba u ibadetu i postio taj dan Allah ce ga nahraniti dzennetskim plodovima. Takodje se kaze da je Resulullah rekao da ga je Dzibril-Emin obavjestio da ko prvog cetvrtka u mjesecu Redzebu klanja aksam, pa potom dvanaest rekata nafile namaza, uceci na svakom rekatu fatihu i sure ehad i poslije svaka dva rekata preda selam, Allah ce ga sacuvati kaburksog azaba i njegovu porodicu. Abdul-Kadir El-Gejlani u svom djelu El-Gunjetu li talibi tarikil Hakk fil ahlaki ve tesavvuffi vel adabil islamijeti – prenosi hadis od Selmana Farisije da je Resulullah s.a.v.s., rekao Selmanu kad mu je dosao Dzibril-Emin u mjesecu Redzebu sledece: - O Selmane, rekao mi ja Dzibril-Emin, nema nijednog muslimana niti muslimanke koji klanjaju u Redzebu 30 rekata nafile namaza, a da mu Allah nece izbrisati manje grijehe i uvrstiti ga u redovne namazdzije. Pa ko tako nastavi da devami podici ce mu Allah deredzu i dati mu sanse da se nadje u drustvu ashaba Bedra. Zatim mi je Dzibril-Emin rekao: O Muhammede, ova nafila namaz je znak izmedju vas mu’mina i munafika, jer munaficima nece biti dopusteno da klanjaju ovaj namaz. Zatim sam, kaze Selman Farisija pitao Resulullaha kako se klanja taj namaz i kad u koje, pa mi je receno: O Selmane, klanjaj 10 rekata u prvoj trecini Redzeba, 10 rekata u drugoj trecini Redzeba i 10 rekata u trecoj trecini mjeseca Redzeba. Na svakom rekatu uci fatihu i po tri puta Kafirun i po tri puta sure Ihlas. Kad zavrsis prvih 10 rekata uci dovu: LA ILAHE ILLALLAHU VAHDEHU LA SERIKE LEH – LEHUL MULKU VE LEHUL HAMDU JUHJI VE JUMIT VE HUVE HAJJUN LA JEMUTU BIJEDIKEL HAJR VE HUVE ALA KULLI SEJ’IN KADIR. ALLAHUME LA MANIA LIMA EATEJTE VE LA MUTI LIMA MENEATE VE LA JENFEU VEL DZEDDI MINKEL DZEDDI. U sredini Redzeba uci ovu dovu: LA ILAHE ILALLAHU VAHDEHU LA SERIKE LEH – LEHUL MULKU VE LEHUL HAMDU JUHJI VE JUMIT BIJEDIKEL HAJR VE HUVE ALA KULLI SEJ’IN KADIR. INNEHU VAHIDEN EHADEN SAMEDA FEREDAN VITREN LWM JETTEHIZ SAHIBETEN VE LA VELEDA. U poslednjoj recini mjeseca Redzeba uci ovu dovu: LA ILAHE ILLALLAHU VEHDEHU LA SERIKE LEH – LEHUL MULKU VE LEHUL HAMDU JUHJI VE JUMIT VE HUVE ALA KULLI SEJ’IN KADIR. VE SALLALLAHU ALA SEJJIDINA MUHAMMEDIN VE ALA ALIHI TAJJIBINE TTAHIRIN VE LA HAVLE VE LA KUVVETE ILLA BILLAHIL ALIJJIL AZIM. Zatim trazi svoje potrebe Allah ce vam udovoljiti trazenju. Vrijeme bez dvojbe tece po Allahovom zakonu i u vjecnost ce nam vrijedeiti samo uzdasi nasih dova upuceni Gospodaru nasih zivota i svemira cijelog. Uzviseni Allahu primi nase dove! Mi smo grijesni, a Tvoj oprost je neizmjeran. Ti si milostiv i volis one koji se samo Tebi obracaju! Amela Mahmutovic Pljevlja, 11. Septembar 2002.god 4. Redzeb 1423.god II deoPet stotina sedamdeseta godina i mjesec Redzeb, bili su Allahovum hikmetom odredjeni da se u cistoj i skladnoj ljubavi Abdullaha i Amine, zacne Allahov miljenik, poslednji Boziji poslanik – Ahmed, Muhammed, Mustafa, sallallahu te’ala alejhi ve sellem. Te noci Lejle-Regaiba, Hikmeti – ilahijja podari ljudskom rodu najveci poklon, Allahovu milost, koja se iz ljubavi razvi u najljepsi cvijet ciji miris najavi dolazak Resuli – ekrema – hatemul – enbijai vel – murselin. Iako je Pejgamber s.a.v.ljudsko bice, “Alah i Njegovi meleki salavat mu donose. Pa i vi, pravovjerni, donosite salavat na njega i iskazujte mu svoje dostojno postovanje” (Kur’an, El-Ahzab, 56). Lejlei-Regaib je potvrda Allahove milosti prema covjeku, koji se u svojim strastima i zabludama cesto udaljavao od Njegovog puta, da bi neposredno pred dolazak Muhammeda a.s. zakoracio u jedno od najmracnijih razdoblja svoga bitisanja – dzahilijet, iz koga se bez Allahove milosti i intervencije ne bi mogao izbaviti bez teskih dunjalucko-ahiretskih posljedica. Zato, porucuje Kur’an, “prisjetite se Allahove blagodati prema vama, kada ste medjusobni neprijatelji bili, pa je On vasa srca slozio, te ste Njegovom blagodati postala braca. A bili ste na rubu propasti, pa vas je On spasio. Tako vam Allah iznosi svoje dokaze da bi ste pravim putem hodili” (Ali Imran, 103). Neposredno poslije ovog ajeta, slijedi drugi, koji odredjuje duznosti i karakter zajednice – ummeti Muhammeda s.a.s, pa kaze:”Vel – tekun minkum ummetun jed’une ilel – hajri....Neka medju nama bude onih koji ce na dobro pozivati i traziti da se dobro cini, a od zla odvracati...” (Al Imran, 104). Lejlei-Regaibom se covjecanstvu otvara novo poglavlje istorije, koje ce, isto tako, biti bremenito teskocama i iskusenjima, ali pravi put – “siratul mustekim” ce biti jasno trasiran i svakom dostupan; Ve enne haza sirati mustekimen..Ovo je Moj pravi put, pa njega slijedite...” (Kur’an, El-En’am, 153). Svijetla su bila obzorja Lejli-Regaiba. Topla majcinsk aljubav iznjedrila je najljepsi poklon covjecanstvu – Poslanika koji ce mu prenijeti Allahove istine i poruke, sto se Kur’an zovu. I Amina, kao i svaka dobra i plemenita majka, zeljela je da joj cedo bude olicenje dobra, plemenitosti i postenja. Rodjenje Muhammedovo a.s. je to najavilo. Svi su predznaci govorili da je Muhammed predodredjen za veliku i casnu misiju, koja ce trajati dugo, mnogo duze od ljudskog vijeka, sve do Kijametskog dana. Njegovoj majci, Hazreti Amini, ne bi sudjeno da ga dugo kroz zivot prati. Njen zivot se iznenada ugasi kada je Muhammedu a.s. bilo sest godina. Ali, Lejlei-Regaib, kao i svi veliki dogadjaji, ima svoje pouke i poruke svim majkama i ocevima, svim roditeljima, sto u svojoj njeznoj ljubavi prizeljkuju dolazak potomstva, da se priprema za taj veliki cin, jer je covjek velicanstveno Allahovo djelo... “Velekad kerremna beni Ademe... Odlikovali smo ljude..”, veli Kur’an a.s. pa covjek treba da bude olicenje dobra, plemenitosti, ljubavi, postenja... svih lijepih osobina. Samo takav je dostojan Allahovg blagoslova i namjesnistva na zemlji. Zato, neka svaka majka, svaki roditelj, promisle jesu li oni takvi, jesu li blizu tome?! Da li razmisljaju o dunjalucko-ahiretskoj buducnosti svoga potomstva?! Da li ih, mozda, ljudsk apohlepa na vodi ruznoj pomisli da nekada uskrate pravo na zivot jednom novom pupoljku koji se tek razvio na stablu majcine ljubavi?! Ne misle li da ce time oskrnaviti najvece Allahvo djelo sprijeciti dolazak na svijet jednom novom stvorenju koje ce ‘jesti’ svoju nafaku, a ne njihovu. Misle li ljudi da je humano sprijeciti nekome da zivi u ime viska materijalnih vrijednosti, za visi komoditet...!? Nije li to vrhunac egoizma i to kakvog egoizma?! Kur’an je ovdje vrlo jasan i kategorican; “Vela taktulu evladekum hasjete imlak... Ne ubijajte svoju djecu, plaseci se siromastva! Mi dajemo opskrbu i njima i vama. Zaista je njihovo ubijanje veliki grijeh” (El-Isra, 31). Pred islamski dzahilijet je stvarno biljezio pojave oduzimanja prava na zivot zenskoj djeci, ali je savremeni covjek taj “zakon” prosirio na oba pola. Istina, on to cini na ‘kulturniji’ i ‘savremeniji’ nacin, dok zivot jos tece u majcinoj utrobi, ali u stravicnom sirem obimu... A o degradiranoj roditeljskoj ljubavi, nehumansoti akta, psihofizickim i zdravstvenim posljedicama, malo se ili nikako ne misli! Avjerniku sve treba d abude opomena i pouka. Na to da i kur’an obavezuje; “Ve’atebiru ja ulil – ebsar... Zato uzmite iz toga pouku, ovi koji ste obdareni” ( El-Hasr, 2). Lejlei-Regaib je zato milost, pouka i opomena, “pa zar necete razmisliti” porucuje Kur’an a.s. Gospodaru naš, daj da nam Kur’an bude uputa i vodic i da se pridržavamo njegovih propisa i klonimo njegovih zabrana.