Hadždž - peta islamska dužnost PDF Ispis E-mail

Hadždž - peta islamska dužnost u svjetlu njegove posebnosti u odnosu na druge temelje u vjeri. Spominjemo definiciju, historijat, duznosti, ciljeve i farzove hadzdza

Definicija hadždža - hadždž znači posjeta Ka'bi radi obavljanja određenih obreda, ili posjeta određenih mjesta (Ka'be, Arefata, Muzdelife i Mine) u određeno vrijeme (u mjesecima hadža: ševvalu, zu-l-ka'detu i zu-l-hidžetu), kao sto Allah dž.s., kaže: "Hadždž je u odredjenim mjesecima..." (El-Beqare, 197)

           

Historijat i simbolika obreda hadždža

Hadždž je skup obreda sa puno simbolike protkane tradicijom ranjih generacija i poslanika od Adema, a.s., preko Ibrahima, a.s., do Muhammeda, a.s., koji kaže: "Poslao je Allah, dz.s., Dzibrila Ademu, pa mu naredi da sagradi Kucu, a potom da tavafi oko nje. Dzibril mu je tada reako: "Ti si prvi covjek, a ovo je prva kuca koja je podignuta radi ljudi." (Bejheki) 

Allah dz.s kaže: „Prvi hram sagraden za ljude jest onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svijetovima." (Ali- Imran, 96.) Taj isti hram su svojevremeno obnovili Ibrahim i Ismail, a.s. „I dok su Ibrahim i Ismail temelje hrama podizali, oni su molili: Gospodaru nas, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve cujes i sve znas!" (Ali-Imran, 127.)

Što se tiče obreda hadža, u predislamskom dobu, ustanovljeno je da su hodočasnici obilazili oko Ka'be, ubrzano hodali između Safe i Merve, stajali na Arefatu, boravili na Mini i bacali kamenčiće. Formalno gledajući, radili su sve one obrede koje i mi danas radimo, s tim što je islam izmijenio sam čin i bit hodočašća.

Prva osoba koja pozva ljude na hadž bi Ibrahim, a.s., po naređenju Uzvišenog Allaha, kada mu reče: "I oglasi ljudima hadž! - dolaziće ti pješke i na kamilama iznurenim; dolaziće iz mjesta dalekih." (El-Hadž, 27) Komentatori Kur'ana, Ibn-Džerir, Ibn-Kesir i drugi prenose predaju od Ibn-Abasa, r. a., da je Ibrahim, a. s., kad je dobio naredbu od Allaha da oglasi ljudima hadždž, rekao: "O Gospodaru, kako da pozovem ljude kad moj glas ne može doprijeti do njih?" Pa mu je rečeno: "Pozovi, a Naše je da dostavimo!" Pa se popeo - neki kažu na kamen, neki na stijenu, neki na Saffu - i povikao: „O ljudi, vaš Gospodar je odredio Sebi - Hram, pa ga posjećujte!" Predaja kaže da je glas odzvanjao planinama dok nije došao nakraj Zemlje. Čuli su ga i oni što su bili u matericama i u kičmama. Odazvali su mu se svi oni kojima je Allah propisao da obave hadždž do Sudnjeg dana...  Tako je Ibrahim, a.s., sa svojim sinom Ismailom, nakom obnove, učinio Ka'bu mjestom hodočašća za sve one koji su došli i dolaze poslije njega.

Duznost i propisi obavljanja hadždža

Hadždž je propisan krajem devete godine po Hidžri, ajetom koji glasi: "Hodočastiti Harem dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti." (Ali 'Imran, 97)

U predaji koju prenosi Ebu Hurejre, r.a., Poslanik, a.s. je kazao: "Ljudi, Svevišnji Allah je propisao hadždž, pa ga obavljajte. Neko od prisutnih upita: "Je li svake godine obaveza Allahov Poslaniče? Allahov Poslanik je šutio dok ovaj pitanje ne ponovi tri puta, a zatim reče: "Da sam rekao "da" bili biste obavezni svake godine obavljati hadždž, a vi to ne biste mogli izvršiti, zato me ne pitajte o onome što sam prešutio, jer su oni koji su živjeli prije vas propali zbog toga što su puno pitali, a zatim proturiječili poslanicima koji su im bili poslani. Kada vam nešto naredim vi to izvršiti koliko možete, a ako vam nešto zabranim, vi se toga klonite."

"Hadžije su Allahovi gosti i musafiri, kaže Poslanik, a.s., njihove dove su kabul, njihovi grijesi su oprošteni, a i ono što budu tražili dobiće." Nesai bilježi da su Allahovi gosti, prema hadisu, i "gazije - borci na Allahovom Putu, kao i oni koji čine umru".

Ko obavi hadždž ne čineći grijeh, vraća se kući oproštenih grijeha, kao tek rođeno dijete, koje je, također, bez grijeha. Poslanik, a.s. kaže: "Ko obavi hadždž Allaha radi, ne počinivši grijeh, vraća se kući, kao tek rođeno dijete, bez grijeha." Nagrada za tako obavljeni hadždž, koji se zove hadždži-mebrur je Džennet. Poslanik, a.s. kaže: "Od umre do umre Allah, dž.š., briše sve grijehe, a za primljen hadž (kod Allaha, dž.š.) nema druge nagrade od Dženneta." i "Jedina nagrada i sevab za hadždži-mebrura je Džennet." A hadždži-mebrur je onaj hadždž u kojem hadžija ne učini grijeh i koji hadždž obavlja iskreno samo radi Allaha, dž.š., ne zbog nama, zvanja ili licemjerstva.

Farzovi hadždža

Prema hanefijskom mezhebu tri su farza hadždža: obuciihrame, Arefat i tavaf oko Kabe. Ko ne obavi ove fardove iz bilo kojih razloga njegov hadždž nije valjan i dužan ga je obnoviti, kao i za namaz u kojem izostavimo neki od farzova ili ruknova namaza, taj se mora obnoviti.

1. Ihram - odjeća hadžije - od riječi haremun - sveto, zabranjeno, izvedena je i riječ ihram - odjeća svetosti i zabrana, koju svaki hadžija oblači na mikatu.

Onog trenutka kad se obuku ihrami, slijedi nijjet za hadždž koji želimo obaviti. Kad se i zanijjetilo, obaveza je glasno izgovarati i ponavljati telbiju sve dok se ne bace kamenčići na Akabi (Mini) kako je radio i sam Poslanik, a.s. "Vjerovjesnik, s.a.v.s. je neprestano ponavljao telbiju dok nije bacio kamečiće na Akabi."

Ihram obavezuje hadžiju na poseban odnos prema ljudima, životinjama, biljkama i svemu drugom.

Ihram ne smiju biti šiven, niti se prilikom nošenja ihrama može upotrebljavati miris.

Ihram je simbol čistote, jednakosti i simbol telbije. Ihrami brišu sve razlike među ljudima, od boje kože, različitosti jezika, porijekla, socijalnog statusa, različitih dunjalučkih privilegija. Jedina razlika je bogobojaznost, koja će se vrjednovati i na Sudnjem danu.

Ihramima svjedočimo svoju čistotu, svoju bezgriješnost, spremnost na praštanje, strpljivost i susret na Sudnjem danu. Oni tako jednostavni treba da podstiču na zikr - sjećanje na Allaha dž. š., na smrt i na proživljenje i susret na Sudnjem danu.

Dakle, ihrami su ta specijalna odjeca koju na hadzdzu morate obuci. Sve druge glavne islamske duznosti mozete obaviti u svojoj svakodnevnoj odjeci bez obzira na tradicionalne i kulturne obicaje, ako je cista i ako zadovoljava minimum propisanog.

2. Boravak na Arefatu u odredzenom vremenu. Stajanje na Arefatu (vukuf) makar i na kratko je farz. Vrijeme tog stajanja pocinje od kada se sunce nadze u zenitu (podne), 9.zul-hidzdzeta do zore 10.zul-hidzdzeta. Onaj ko se u tom periodu ne nadze makar malo na Arefatu, taj nema hadzdza, jer je Allahov Poslanik a.s. rekao: "Hadzdzd je Arefat. Onaj ko prisustvuje arefatskom nocnom skupu, prije pojave zore, taj je stigao na hadz" (Sunen i Ahmed) (Hanefijski fikh, knjiga 1, str.571, Sarajevo, 1423 h.g./2002 g.)

3. Tavafuz-zijare (tavaf koji se obavlja nakon stajanja na Arefatu). Uzviseni Allah kaze: "...wel jettavvefu bil bejtil 'atik" - "...i neka oko Hrama drevnog obilaze." (El-Hadzdz, 29)  Tavaf se sastoji od obilazaka oko Casne Kabe sedam puta. Cetiri prva kruga su farz, a preostala tri vadzib.

Sam redosljed hadzskih farzova je farz. Na prvom mjestu je ihram, drugom stajanje na Arefatu, a trecem tavaf. Bez hadžskih farzova nema ispravnog hadždža. (Hanefijski fikh, knjiga 1, str.571, Sarajevo, 1423 h.g./2002 g.)

Za kraj :

 

Razumjeli smo da je hadždž jedini propis koja je naredzen samo jedanput u životu. Obaviti hadždž znači, odazvati se propisu Allaha dz.s. i na davni poziv Ibrahima, a.s., koji je obnovio i posljednji poslanik Muhammed a.s. Hadždž ojačava muslimana u podnošenju svih ovosvjetskih teškoća i problema. Da ga učini strpljivijim, disciplinovanijim i da ga navikne na dosljedno slijeđenje Allahovih uputa i savjeta našeg Poslanika Muhammeda, a.s.

 

Sve navedeno ukazuje nam na veoma veliku važnost obavljanja ove islamske dužnosti. Medjutim, veliki dio ljudi - vjernika zanemaruju ovaj propis i ostavljaju ga, sve dok ne dospiju u pozne godine, što je sasvim pogrešno i neosnovano. Pa bi se reklo, treba požuriti, i što prije to bolje !

 

Molimo Allaha dz.s. da, svima koji su odlucili obaviti hadzdz, olaksa izvrsavanje obreda hadzdza te da njihov trud bude hadzdz-i-mebrur - primljen hadzdz kod uzvisenog Allaha. A svima onima koji nisu obavili hadzdz da Uzviseni Allah, omoguci skoro obavljanje hadzdza u zdravlju i imanu. Amin

 

!